Zamisli svet o kome ne znaš ništa. Onda polako, korak po korak kreneš da otkrivaš njegove tajne, sve sitnije i sitnije. Upoznaš ga. Uočiš ga predvidljivim, tako da te ne zadovoljava samo odgovor na pitanje kako i zašto. Tu počinje nauka koja se naziva hemija. Hemija je nastala kao potreba čoveka da nauči vise o supstancima koje ga okružuju. Hemija je prirodna i eksperimentalna nauka koja proučava susptance, njihova svojstva, promene, strukturu i zakone po kojima se te promene odvijaju.
Hemija danas, jeste sve ono bez čega ne možeš da zamisliš svet oko sebe. Pomisli na topli korasan, bakin pekmez od šljiva, tatin losion za brijanje, ambalažu za jogurt ili čokoladu, omekšivač za veš, flomaster koji koristiš u crtanju, svilenu haljinu koju je kupila mama, sredstva za čišćenje kamenca, tenisku lopticu na Vimbldon terenu, fotgrafiju koju je razvio fotograf, branike na automobilu svoje porodice, materijale za izradu kompjutera i mobilnih telefona, benzin za automobile, lekove u apoteci, kreč kojim komšija kreči zidove, kontorlu kvaliteta vode za piće, veštačka đubriva, eksplozive i shvatićeš važnost hemijske nauke i potrebu da je što bolje upoznaš.
Sima Lozanić, najpoznatijii srpski hemičar (1847-1935): „Znanje hemijsko nužno je svakom čoveku, jer svakog trenutka u životu našem na hemijske pojave nailazimo, pa će am bez znanja hemijskog ostati misteriozne; I sam život naš drugo nije, do produkt nekih fizičkih i hemijskih pojava, pa i toga radi, da bi svestniji bili svoga života, nužno nam je znanje hemijsko .“